недеља, 27. децембар 2015.

уторак, 22. децембар 2015.

Najveći cvet na svetu - Rafflesia arnoldii

Biljke koje imaju cvet, pripadaju razdelu skrivenosemenica (Magnoliophyta). Skrivenosemenice danas broje oko 250 000 hiljada vrsta. Njihova raznovrsnost je ogromna, mada sve imaju jednu zajedničku osobinu - sakriven semeni zametak u plodniku tučka, odnosno, seme se nalazi unutar ploda. Osvojile su različite delove planete i prilagodile se različitim uslovima spoljašnje sredine. Tako da ih možemo naći i u najsirovijim uslovima pustinja, do arktičkih tundri. 
drvo eukaliptusa
Wolffia arrhiza Sočivica
Što se tiče veličine, možemo pronaći prave džinove među skrivenosemenicama, kao što su predstavnici roda  Eukaliptus, koji mogu dostići visinu preko 80m, pa do sićušnih od svega 1mm, kao što je plutajuća biljka (sočivica) Wolffia arrhiza.  

U borbi za najveći pojedinačni cvet nesumljivo je pobednik biljka Rafflesia arnoldii iz roda Rafflesia. Veličina cveta dostiže preko 1m u prečniku i težinu oko 11kg. Ovaj biljni džin vodi parazitski način života, jer nema listove, hlorofil, stabljiku i koren. Vodu i hranljive materije upija od domaćina na kom parazitira, kao što je korenje drveća.
Sredina cveta ispunjena je vodom. Iako cvet izgleda veoma lepo, to se ne bi moglo reći i za njegov miris, koji podseća na miris trulog mesa. Opravdan nadimak ove biljke je "cvet lešinara". Mirisom truleži, biljka privlači insekte koji imaju ulogu oprašivača i omogućuju ovoj neobičnoj biljci da produži svoju vrstu. Raflezija je izuzetno retka, raste u kišnim šumama Indonezije, na Sumatri. Biljku je veoma teško locirati u gustoj šumi. Pupoljcima je potrebno nekoliko meseci da se razviju, dok razvijen cvet traje samo nekoliko dana. Cvetovi su jednopolni pa je izuzetno važna blizina muških i ženskih cvetova, kako bi oprašivanje bilo uspešno. Zbog ovakvih okolnosti, uspešno oprašivanje je redak događaj. 
Razviće raflezije
Kada se pupoljak otvori, biljka počinje da ispušta miris trulog mesa da privuče oprašivače. Ukoliko se oprašivanje završi uspešno, nastaće plod koji je izuzetno mesnat. Ovakav plod poslužiće kao hrana životinjama, koje na taj način učestvuju u rasejavanju semena ove vrste.
S obzirom na ugroženost kišnih šuma i njihov rapidan nestanak, opstanak ove retke vrste je nezivestan.


Titan arum- "leš cvet"

Već sam pisala o biljci koja ima najveći cvet na svetu, Rafflesia arnoldii. Na internetu često možete pronaći kako titula najvećeg cveta pripada biljci Titan arum ili Amorphophallus titanum. Zašto dolazi do ove zabune? Naime radi se o tome da Titan arum zapravo nema pojedinačan cvet već cvast, tako da definitivno ne može da ponese titulu biljke sa najvećim cvetom. Ipak, ova biljka nije oštećena tako da joj svakako pripada zaslužena titula - najveće negranate cvasti na svetu.
CVAST hajdučke trave
CVET ljutića
Razlika između cveta i cvasti uči se još u petom razredu iz biologije, pa nije na odmet da se podsetimo. Najjednostavnije rečeno,  cvast je skup više cvetova na jednoj cvetnoj dršci, dok su cvetovi pojedinačne strukture koje polaze sa cvetne drške.




fotografija preuzeta sa:
http://pijamasurf.com/2010/07/titan-arum-la-flor-mas-grande-del-mundo-brota-en-tokio/
Titan arum je endem Sumatre, koji raste u kišnim šumama. Zbog svoje impozantne veličine, često se gaji u botaničkim baštama i uzgajaju ga kolekcionari širom sveta. Ciklus razvića ove biljke je dug i do poajve cveta potrebno je više godina. Pre pojave cveta, iz krtole  biljke, koja može dostići težinu od 200 kg izrasta jedan list koji dostiže dužinu oko 20m. List raste od 12 do 18 meseci i izgleda kao drvo. Nakon tog perioda list odumire. Šest meseci kasnije iz krtole se pojavljuje drugi pojedinačan list. Potreban je dug niz godina, vegetativnog rasta da se iz krtole pojavi cvast sa muškim i ženskim cvetovima. 

Cvast se razvija tri do četiri nedelje i može dostići visinu preko 3m. Cvast je u obliku klipa na kome su gusto zbijeni cvetovi. Cvetovi su okruženi spatom (list koji obavija cvast) koja je sa unutrašnje strane bordo, dok je spolja zelene boje. Cvast se otvara naglo i ostaje otvoren od 24 do 48 časova. Ženski cvetovi se otvaraju prvi, dok se muški otvaraju kasnije i na taj način se sprečava samooprašivanje. Potpuno otvorena cvast proizvodi miris trulog mesa kako bi privukla muve i bube lešinare koje će imati ulogu oprašivača. Vrh klipa se zagreva do temperature ljudskog tela, kako bi se miris uspešnije širio. Zbog ovog svojstav, Titan arum nosi i titulu najsmrdljivije cvasti i sasvim opravdan naziv "Leš cvet".
Nakon tri do pet dana, cvast se osuši. Ukoliko je oprašivanje bilo uspešno, razviće se plod veličine trešnje. Zreo plod crveno-narandžaste boje je hrana pticama, koje hraneći se plodom rasejavaju seme.

понедељак, 21. децембар 2015.

Čuda prirode

Drvo krv zmajeva

Zmajeva krv (Dracaena cinnabari) je  najpoznatija i najkarakterističnija biljka na ostrvu Sokotra, u Indijskom okeanu. Naziv ove zimzelene biljke, potiče od tamno crvene smole, koju biljka luči. Smola još nosi naziv "krv zmajeva".
Ovo drvo ima veoma čudan i jedinstven izgled izvrnutog kišobrana. Upravo ovakav oblik omogućava optimalno preživljavanje u sušnim uslovima. Ogromne fino upakovane krošnje obezbeđuju dovoljno hlada kako bi smanjile isparavanje vode.  Oblik krošnje formira se tako što drvo raste iz vrha stabla, sa dugim krutim listovima koji formiraju rozetu. Kao i kod ostalih drvenastih vrsta dracene listovi se javljaju samo na najmlađim granama koje se dihotomo granaju (svaka grana se u više navrata deli dva puta).

Cvetovi se obično javljaju u februaru. Cvet je u obliku cvasti koja se javlja na vrhu grana. Grozdaste cvasti sačinjene su od belih ili zelenih mirisnih cvetova.
Plodovi su mesnate bobice, koje se tokom sazrevanja menjaju iz zelene u crnu boju, jer postepeno sazrevaju (oko pet meseci). Zrele bobice su narandžasto crvene boje, u kojima se nalazi jedno do tri semena  i predstavljaju hranu za ptice i druge životinje, koje na ovaj način vrše rasejavanje.
Istraživanja su pokazala da je smola izuzetno lekovita. Mnogi proizvodi za negu kože su na bazi ove smole.